Приказ основних података о документу

dc.creatorBeljanski, Vladimir
dc.creatorSever, Mark
dc.creatorMilovančević, Uroš
dc.date.accessioned2023-03-13T14:08:25Z
dc.date.available2023-03-13T14:08:25Z
dc.date.issued2018
dc.identifier.isbn978-86-81505-93-9
dc.identifier.urihttps://machinery.mas.bg.ac.rs/handle/123456789/6005
dc.description.abstractPrilikom rada hladnjaka vazduha – isparivača na temperaturama nižim od 0°C dolazi do stvaranja leda na njegovoj površini što smanjuje njegovu efikasnost. U industrijskim amonijačnim postrojenjima čest je slučaj da se pregrejana para sa potisa kompresora koristi kao medijum za otapanje (zbog česte upotrebe izraza topli gas u praksi i njegove jednostavnosti, u nastavku će se koristiti taj termin). U radu je opisan nov pristup otapanja toplim gasom gde se koristi njegova celokupna toplota promene faze tokom trajanja procesa otapanja. Na taj način dolazi do uštede energije, direktnim smanjenjem potrošnje toplog gasa (manja količina gasa se vraća na usis kompresora,) kao i skraćenja vremena otapanja. Polazna tačka pri analizi uštede energije je često primenjivani način otapanja amonijačnih isparivača toplim gasom, kontrolisanog pomoću ventila konstantnog pritiska (pritisno kontrolisano otapanje).Ovaj princip otapanja je da se proces kontroliše preko pritiska koji vlada u isparivaču tokom otapanja, što ne dovodi do potpune kondenzacije toplog gasa. U početku otapanja celokupan protok toplog gasa će se kondenzovati, ali kako proces teče sve će se manja količina kondenzovati, i pred kraj imamo situaciju da je najveći deo protoka čini topli gas (tj. vlažna para, velikog stepena suvoće) koji bespotrebno opterećuje kompresor. Kod otapanja sa potpunom kondenzacijom, proces se ne kontroli- še preko pritiska na već preko stanja gasa na samom izlazu iz isparivača, to jest dozvoljava se da samo tečna faza toplog gasa napusti isparivač. Ovo uzrokuje da kompresor relativno malu količinu gasa (nastalu ekspanzijom tečnosti sa pritiska otapanja na usisni pritisak kompresora) treba ponovo da komprimuje i to umnogome manju ne samo u odnosu na pritisno otapanje već i u odnosu na protok kada je isparivač u režimu hlađenja. Na istom isparivaču i pri istim uslovima rada, mereni su i upoređeni rezultati rada u obe metode otapanja kako bi se dobio merodavan zaključak. Analizom merenih podataka vidi se da je protok toplog gasa manji kod nove metode otapanja kao i da je vreme otapanja skraćeno.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherBeograd: SMEITSsr
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Technological Development (TD or TR)/33047/RS//sr
dc.rightsopenAccesssr
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceZbornik 49. Međunarodnog kongresa o KGH, 2018.sr
dc.subjectotapanje toplim gasomsr
dc.subjectamonijačni isparivačsr
dc.subjectvremena otapanjasr
dc.subjectušteda energijesr
dc.titleOTAPANJE AMONIJAČNIH ISPARIVAČA METODOM POTPUNE KONDENZACIJE TOPLOG GASAsr
dc.typeothersr
dc.rights.licenseBY-NC-NDsr
dc.citation.epage174
dc.citation.issue1
dc.citation.rankM33
dc.citation.spage163
dc.citation.volume49
dc.identifier.fulltexthttp://machinery.mas.bg.ac.rs/bitstream/id/14843/4097-25-12522-1-10-20181220.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_machinery_6005
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу