Sagorevanje fosilnih goriva: Emisije i tehničko-tehnološke mere za smanjivanje emisije
Fossil fuels combustion: Emissions and technical measures for control
2013
Аутори
Jovović, AleksandarTodorović, Dušan
Radić, Dejan
Stanojević, Miroslav
Obradović, Marko
Karličić, Nikola
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Сагоревање чврстих горива представља извор емисије различитих компонената у животну средину. И поред знатних унапређења ефикасности сагоревања, увођења и развоја опреме за пречишћавање димних гасова, савремена постројења за сагоревање су и даље један од највећих извора емисије штетних и опасних материја, како у атмосферу, тако и у литосферу и хидросферу. Када се говори о техници сагоревања, онда је сагоревање угља у спрашеном стању доминантан начин сагоревања угља у великим постројењима за сагоревање која се користе за производњу електричне енергије. Многи технички и политички документи прописују начин рада и очекиване и дизвољене вредности различитих параметара рада постројења, укључујући ту и емисију загађујућих компонената. Термоелектране су у Републици Србији апсолутно доминантни произвођачи електричне енергије, при чему се уочава тренд повећања удела термоелектрана у укупној производњи електричне енергије. Обавезе проистекле из захтева домаћих прописа, али што је још важније, и по...тписаних и ратификованих међународних обавеза, налажу да се на постојећим термоелектранама у неколико наредних година спроведу значајни захвати у области заштите животне средине, који као крајњи циљ имају добијање интегрисаних дозвола. У раду су приказане основе сагоревања горива и настајања загађујућих компонената са посебним освртом на постројења за сагоревање која се користе за производњу електричне енергије у Републици Србији.
Sagorevanje čvrstih goriva predstavlja izvor emisije raz¬ličitih komponenata u životnu sredinu. I pored znatnih unapređenja efikasnosti sagorevanja, uvođenja i razvoja opre¬me za prečišćavanje dimnih gasova, savremena postrojenja za sagorevanje su i dalje jedan od najvećih izvora emisije štetnih i opasnih materija, kako u atmosferu, tako i u litosferu i hidros¬feru. Kada se govori o tehnici sagorevanja, onda je sagorevanje uglja u sprašenom stanju dominantan način sagorevanja uglja u ve¬likim postrojenjima za sagorevanje koja se koriste za proizvodnju električne energije. Mnogi tehnički i politički dokumenti propisuju način rada i očekivane i dizvoljene vrednosti raz¬ličitih parametara rada postrojenja, uključujući tu i emisiju zagađujućih komponenata. Termoelektrane su u Republici Srbiji apsolutno dominantni proizvođači električne energije, pri čemu se uočava trend povećanja udela termoelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije. Obaveze proistekle iz zahteva domaćih propisa, ...ali što je još važnije, i potpisanih i ratifi¬kovanih međunarodnih obaveza, nalažu da se na postojećim ter¬moelektranama u nekoliko narednih godina sprovedu značajni zahvati u oblasti zaštite životne sredine, koji kao krajnji cilj imaju dobijanje integrisanih dozvola. U radu su prikazane osno¬ve sagorevanja goriva i nastajanja zagađujućih komponenata sa po¬sebnim osvrtom na postrojenja za sagorevanje koja se koriste za proizvodnju električne energije u Republici Srbiji.
Кључне речи:
energetika / termoelektrane / ugalj / emisija / prečišćavanje gasova / modeliranje / kvalitet vazduhaИзвор:
Energetika i životna sredina, 2013, 117-163Издавач:
- Srpska akademija nauka i umetnosti SANU
Финансирање / пројекти:
- Смањење аерозагађења из термоелектрана у ЈП Електропривреда Србије (RS-MESTD-Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)-42010)
Колекције
Институција/група
Mašinski fakultetTY - CHAP AU - Jovović, Aleksandar AU - Todorović, Dušan AU - Radić, Dejan AU - Stanojević, Miroslav AU - Obradović, Marko AU - Karličić, Nikola PY - 2013 UR - https://machinery.mas.bg.ac.rs/handle/123456789/4765 AB - Сагоревање чврстих горива представља извор емисије различитих компонената у животну средину. И поред знатних унапређења ефикасности сагоревања, увођења и развоја опреме за пречишћавање димних гасова, савремена постројења за сагоревање су и даље један од највећих извора емисије штетних и опасних материја, како у атмосферу, тако и у литосферу и хидросферу. Када се говори о техници сагоревања, онда је сагоревање угља у спрашеном стању доминантан начин сагоревања угља у великим постројењима за сагоревање која се користе за производњу електричне енергије. Многи технички и политички документи прописују начин рада и очекиване и дизвољене вредности различитих параметара рада постројења, укључујући ту и емисију загађујућих компонената. Термоелектране су у Републици Србији апсолутно доминантни произвођачи електричне енергије, при чему се уочава тренд повећања удела термоелектрана у укупној производњи електричне енергије. Обавезе проистекле из захтева домаћих прописа, али што је још важније, и потписаних и ратификованих међународних обавеза, налажу да се на постојећим термоелектранама у неколико наредних година спроведу значајни захвати у области заштите животне средине, који као крајњи циљ имају добијање интегрисаних дозвола. У раду су приказане основе сагоревања горива и настајања загађујућих компонената са посебним освртом на постројења за сагоревање која се користе за производњу електричне енергије у Републици Србији. AB - Sagorevanje čvrstih goriva predstavlja izvor emisije raz¬ličitih komponenata u životnu sredinu. I pored znatnih unapređenja efikasnosti sagorevanja, uvođenja i razvoja opre¬me za prečišćavanje dimnih gasova, savremena postrojenja za sagorevanje su i dalje jedan od najvećih izvora emisije štetnih i opasnih materija, kako u atmosferu, tako i u litosferu i hidros¬feru. Kada se govori o tehnici sagorevanja, onda je sagorevanje uglja u sprašenom stanju dominantan način sagorevanja uglja u ve¬likim postrojenjima za sagorevanje koja se koriste za proizvodnju električne energije. Mnogi tehnički i politički dokumenti propisuju način rada i očekivane i dizvoljene vrednosti raz¬ličitih parametara rada postrojenja, uključujući tu i emisiju zagađujućih komponenata. Termoelektrane su u Republici Srbiji apsolutno dominantni proizvođači električne energije, pri čemu se uočava trend povećanja udela termoelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije. Obaveze proistekle iz zahteva domaćih propisa, ali što je još važnije, i potpisanih i ratifi¬kovanih međunarodnih obaveza, nalažu da se na postojećim ter¬moelektranama u nekoliko narednih godina sprovedu značajni zahvati u oblasti zaštite životne sredine, koji kao krajnji cilj imaju dobijanje integrisanih dozvola. U radu su prikazane osno¬ve sagorevanja goriva i nastajanja zagađujućih komponenata sa po¬sebnim osvrtom na postrojenja za sagorevanje koja se koriste za proizvodnju električne energije u Republici Srbiji. PB - Srpska akademija nauka i umetnosti SANU T2 - Energetika i životna sredina T1 - Sagorevanje fosilnih goriva: Emisije i tehničko-tehnološke mere za smanjivanje emisije T1 - Fossil fuels combustion: Emissions and technical measures for control EP - 163 SP - 117 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_machinery_4765 ER -
@inbook{ author = "Jovović, Aleksandar and Todorović, Dušan and Radić, Dejan and Stanojević, Miroslav and Obradović, Marko and Karličić, Nikola", year = "2013", abstract = "Сагоревање чврстих горива представља извор емисије различитих компонената у животну средину. И поред знатних унапређења ефикасности сагоревања, увођења и развоја опреме за пречишћавање димних гасова, савремена постројења за сагоревање су и даље један од највећих извора емисије штетних и опасних материја, како у атмосферу, тако и у литосферу и хидросферу. Када се говори о техници сагоревања, онда је сагоревање угља у спрашеном стању доминантан начин сагоревања угља у великим постројењима за сагоревање која се користе за производњу електричне енергије. Многи технички и политички документи прописују начин рада и очекиване и дизвољене вредности различитих параметара рада постројења, укључујући ту и емисију загађујућих компонената. Термоелектране су у Републици Србији апсолутно доминантни произвођачи електричне енергије, при чему се уочава тренд повећања удела термоелектрана у укупној производњи електричне енергије. Обавезе проистекле из захтева домаћих прописа, али што је још важније, и потписаних и ратификованих међународних обавеза, налажу да се на постојећим термоелектранама у неколико наредних година спроведу значајни захвати у области заштите животне средине, који као крајњи циљ имају добијање интегрисаних дозвола. У раду су приказане основе сагоревања горива и настајања загађујућих компонената са посебним освртом на постројења за сагоревање која се користе за производњу електричне енергије у Републици Србији., Sagorevanje čvrstih goriva predstavlja izvor emisije raz¬ličitih komponenata u životnu sredinu. I pored znatnih unapređenja efikasnosti sagorevanja, uvođenja i razvoja opre¬me za prečišćavanje dimnih gasova, savremena postrojenja za sagorevanje su i dalje jedan od najvećih izvora emisije štetnih i opasnih materija, kako u atmosferu, tako i u litosferu i hidros¬feru. Kada se govori o tehnici sagorevanja, onda je sagorevanje uglja u sprašenom stanju dominantan način sagorevanja uglja u ve¬likim postrojenjima za sagorevanje koja se koriste za proizvodnju električne energije. Mnogi tehnički i politički dokumenti propisuju način rada i očekivane i dizvoljene vrednosti raz¬ličitih parametara rada postrojenja, uključujući tu i emisiju zagađujućih komponenata. Termoelektrane su u Republici Srbiji apsolutno dominantni proizvođači električne energije, pri čemu se uočava trend povećanja udela termoelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije. Obaveze proistekle iz zahteva domaćih propisa, ali što je još važnije, i potpisanih i ratifi¬kovanih međunarodnih obaveza, nalažu da se na postojećim ter¬moelektranama u nekoliko narednih godina sprovedu značajni zahvati u oblasti zaštite životne sredine, koji kao krajnji cilj imaju dobijanje integrisanih dozvola. U radu su prikazane osno¬ve sagorevanja goriva i nastajanja zagađujućih komponenata sa po¬sebnim osvrtom na postrojenja za sagorevanje koja se koriste za proizvodnju električne energije u Republici Srbiji.", publisher = "Srpska akademija nauka i umetnosti SANU", journal = "Energetika i životna sredina", booktitle = "Sagorevanje fosilnih goriva: Emisije i tehničko-tehnološke mere za smanjivanje emisije, Fossil fuels combustion: Emissions and technical measures for control", pages = "163-117", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_machinery_4765" }
Jovović, A., Todorović, D., Radić, D., Stanojević, M., Obradović, M.,& Karličić, N.. (2013). Sagorevanje fosilnih goriva: Emisije i tehničko-tehnološke mere za smanjivanje emisije. in Energetika i životna sredina Srpska akademija nauka i umetnosti SANU., 117-163. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_machinery_4765
Jovović A, Todorović D, Radić D, Stanojević M, Obradović M, Karličić N. Sagorevanje fosilnih goriva: Emisije i tehničko-tehnološke mere za smanjivanje emisije. in Energetika i životna sredina. 2013;:117-163. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_machinery_4765 .
Jovović, Aleksandar, Todorović, Dušan, Radić, Dejan, Stanojević, Miroslav, Obradović, Marko, Karličić, Nikola, "Sagorevanje fosilnih goriva: Emisije i tehničko-tehnološke mere za smanjivanje emisije" in Energetika i životna sredina (2013):117-163, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_machinery_4765 .