The use of metadiscourse markers in essays written by ESP learners at the university level
Апстракт
The study deals with metadiscourse markers employed in the essays written by ESP
university students of mechanical engineering. The aim was to investigate the frequency of
use of metadiscourse markers and to determine their types according to Hyland’s (2005)
taxonomy. The corpus consisted of 100 essays dealing with two topics related to mechanical
engineering. The research findings indicate that students used interactional metadiscourse
categories to a significantly higher extent than interactive metadiscourse categories. The
most used markers overall were transitions, followed by engagement markers and hedges.
This suggests that students tried to capture the attention of their readers and make them
participate in the discussion. Still, some markers were misused or overused, which implies
that students need more instruction in the adequate use of markers. It can be concluded that
adding explicit instruction in the use of metadiscourse markers to the ESP university
curriculum... would increase the level of students’ pragmatic competence so as to help them
avoid pragmatic failures in writing.
U poslednje vreme, metadiskursni markeri predstavljaju čest predmet istraživanja u
primenjenoj lingvistici i analizi diskursa. Svrha metadiskursnih markera jeste uspostavljanje
odnosa sa čitaocem i bolje prenošenje poruke autora, što je posebno važno kada je reč o
akademskom pisanju. Usled toga, metadiskursni markeri imaju važnu ulogu i u razvoju
pragmatičke kompetencije onih koji uče strane jezike.
Predmet ovog istraživanja je metadiskurs u žanru studentskih eseja. Cilj istraživanja jeste da
se analizira upotreba metadiskursnih markera u esejima koje su pisali studenti koji pohađaju
kurseve engleskog jezika struke na univerzitetu i da ih razvrsta prema široko korišćenoj
Hajlandovoj taksonomiji metadiskursnih markera. Korpus su činili eseji studenata prve
godine mašinstva (N=100). Studenti su imali zadatak da napišu esej na engleskom jeziku
dužine od 150 do 250 reči kao deo završnog ispita, na jednu od dve teme koje se tiču oblasti
mašinstva: “Advances in Mechanical Engineer...ing in the 21st century” i “Mechanical
Engineering – Branches and Opportunities”. O ovim temama se na časovima prethodno
diskutovalo, ali studenti nisu dobili uputstva o tome na koji način treba koristiti
metadiskursne markere u esejima.
Rezultati pokazuju da su studenti koristili oko 52,5 markera na 1.000 reči. U okviru analize
prema kategorijama Hajlandovog interpersonalnog modela metadiskursa, pokazuje se da su
interakcioni markeri (607 markera ukupno, tj. 32,55 na 1.000 reči) češće korišćeni od
interaktivnih markera (373 markera ukupno, tj. 20 na 1.000 reči). Najbrojniji markeri u
pojedinačnim kategorijama su bile tranzitivni markeri (ukupno 281, tj. 15,07 na 1.000 reči)
koje pripadaju grupi interaktivnih markera, a zatim slede markeri angažovanja (254 ukupno,
tj. 13,52 na 1.000 reči) i ograde (222 ukupno, tj. 11,90 na 1.000 reči), koji pripadaju grupi
interakcionih markera.
Ovakav obrazac upotrebe metadiskursnih markera u analiziranim esejima ukazuje na to da
su studenti najpre želeli da uključe čitaoca u tekst, a zatim i da na odgovarajući način
povežu različite ideje i da oprezno iznesu svoje stavove o datim temama. Iako se pokazalo
da je većina studenata sposobna da koristi metadiskursne markere u pisanju eseja na stručnu temu na engleskom jeziku, u pojedinim slučajevima zabeležena je i pogrešna ili preterana
upotreba metadiskursa. Stoga se može zaključiti da bi eksplicitno uvođenje teme upotrebe
metadiskursa na časovima engleskog jezika na univerzitetu doprinelo razvijanju
pragmatičke kompetencije i omogućilo studentima da se adekvatno izražavaju u pisanoj
formi na engleskom jeziku pri pisanju predloga projekata, tehničke dokumentacije ili
naučnih radova u njihovoj daljoj profesionalnoj karijeri.
Кључне речи:
essay writing / metadiscourse markers / ESP / pragmatic competence / university studentsИзвор:
Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 2020, XLV, 5, 233-249Колекције
Институција/група
Mašinski fakultetTY - JOUR AU - Vesić Pavlović, Tijana AU - Đorđević, Danijela D. PY - 2020 UR - https://machinery.mas.bg.ac.rs/handle/123456789/4087 AB - The study deals with metadiscourse markers employed in the essays written by ESP university students of mechanical engineering. The aim was to investigate the frequency of use of metadiscourse markers and to determine their types according to Hyland’s (2005) taxonomy. The corpus consisted of 100 essays dealing with two topics related to mechanical engineering. The research findings indicate that students used interactional metadiscourse categories to a significantly higher extent than interactive metadiscourse categories. The most used markers overall were transitions, followed by engagement markers and hedges. This suggests that students tried to capture the attention of their readers and make them participate in the discussion. Still, some markers were misused or overused, which implies that students need more instruction in the adequate use of markers. It can be concluded that adding explicit instruction in the use of metadiscourse markers to the ESP university curriculum would increase the level of students’ pragmatic competence so as to help them avoid pragmatic failures in writing. AB - U poslednje vreme, metadiskursni markeri predstavljaju čest predmet istraživanja u primenjenoj lingvistici i analizi diskursa. Svrha metadiskursnih markera jeste uspostavljanje odnosa sa čitaocem i bolje prenošenje poruke autora, što je posebno važno kada je reč o akademskom pisanju. Usled toga, metadiskursni markeri imaju važnu ulogu i u razvoju pragmatičke kompetencije onih koji uče strane jezike. Predmet ovog istraživanja je metadiskurs u žanru studentskih eseja. Cilj istraživanja jeste da se analizira upotreba metadiskursnih markera u esejima koje su pisali studenti koji pohađaju kurseve engleskog jezika struke na univerzitetu i da ih razvrsta prema široko korišćenoj Hajlandovoj taksonomiji metadiskursnih markera. Korpus su činili eseji studenata prve godine mašinstva (N=100). Studenti su imali zadatak da napišu esej na engleskom jeziku dužine od 150 do 250 reči kao deo završnog ispita, na jednu od dve teme koje se tiču oblasti mašinstva: “Advances in Mechanical Engineering in the 21st century” i “Mechanical Engineering – Branches and Opportunities”. O ovim temama se na časovima prethodno diskutovalo, ali studenti nisu dobili uputstva o tome na koji način treba koristiti metadiskursne markere u esejima. Rezultati pokazuju da su studenti koristili oko 52,5 markera na 1.000 reči. U okviru analize prema kategorijama Hajlandovog interpersonalnog modela metadiskursa, pokazuje se da su interakcioni markeri (607 markera ukupno, tj. 32,55 na 1.000 reči) češće korišćeni od interaktivnih markera (373 markera ukupno, tj. 20 na 1.000 reči). Najbrojniji markeri u pojedinačnim kategorijama su bile tranzitivni markeri (ukupno 281, tj. 15,07 na 1.000 reči) koje pripadaju grupi interaktivnih markera, a zatim slede markeri angažovanja (254 ukupno, tj. 13,52 na 1.000 reči) i ograde (222 ukupno, tj. 11,90 na 1.000 reči), koji pripadaju grupi interakcionih markera. Ovakav obrazac upotrebe metadiskursnih markera u analiziranim esejima ukazuje na to da su studenti najpre želeli da uključe čitaoca u tekst, a zatim i da na odgovarajući način povežu različite ideje i da oprezno iznesu svoje stavove o datim temama. Iako se pokazalo da je većina studenata sposobna da koristi metadiskursne markere u pisanju eseja na stručnu temu na engleskom jeziku, u pojedinim slučajevima zabeležena je i pogrešna ili preterana upotreba metadiskursa. Stoga se može zaključiti da bi eksplicitno uvođenje teme upotrebe metadiskursa na časovima engleskog jezika na univerzitetu doprinelo razvijanju pragmatičke kompetencije i omogućilo studentima da se adekvatno izražavaju u pisanoj formi na engleskom jeziku pri pisanju predloga projekata, tehničke dokumentacije ili naučnih radova u njihovoj daljoj profesionalnoj karijeri. T2 - Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu T1 - The use of metadiscourse markers in essays written by ESP learners at the university level EP - 249 IS - 5 SP - 233 VL - XLV DO - 10.19090/gff.2020.5.233-249 ER -
@article{ author = "Vesić Pavlović, Tijana and Đorđević, Danijela D.", year = "2020", abstract = "The study deals with metadiscourse markers employed in the essays written by ESP university students of mechanical engineering. The aim was to investigate the frequency of use of metadiscourse markers and to determine their types according to Hyland’s (2005) taxonomy. The corpus consisted of 100 essays dealing with two topics related to mechanical engineering. The research findings indicate that students used interactional metadiscourse categories to a significantly higher extent than interactive metadiscourse categories. The most used markers overall were transitions, followed by engagement markers and hedges. This suggests that students tried to capture the attention of their readers and make them participate in the discussion. Still, some markers were misused or overused, which implies that students need more instruction in the adequate use of markers. It can be concluded that adding explicit instruction in the use of metadiscourse markers to the ESP university curriculum would increase the level of students’ pragmatic competence so as to help them avoid pragmatic failures in writing., U poslednje vreme, metadiskursni markeri predstavljaju čest predmet istraživanja u primenjenoj lingvistici i analizi diskursa. Svrha metadiskursnih markera jeste uspostavljanje odnosa sa čitaocem i bolje prenošenje poruke autora, što je posebno važno kada je reč o akademskom pisanju. Usled toga, metadiskursni markeri imaju važnu ulogu i u razvoju pragmatičke kompetencije onih koji uče strane jezike. Predmet ovog istraživanja je metadiskurs u žanru studentskih eseja. Cilj istraživanja jeste da se analizira upotreba metadiskursnih markera u esejima koje su pisali studenti koji pohađaju kurseve engleskog jezika struke na univerzitetu i da ih razvrsta prema široko korišćenoj Hajlandovoj taksonomiji metadiskursnih markera. Korpus su činili eseji studenata prve godine mašinstva (N=100). Studenti su imali zadatak da napišu esej na engleskom jeziku dužine od 150 do 250 reči kao deo završnog ispita, na jednu od dve teme koje se tiču oblasti mašinstva: “Advances in Mechanical Engineering in the 21st century” i “Mechanical Engineering – Branches and Opportunities”. O ovim temama se na časovima prethodno diskutovalo, ali studenti nisu dobili uputstva o tome na koji način treba koristiti metadiskursne markere u esejima. Rezultati pokazuju da su studenti koristili oko 52,5 markera na 1.000 reči. U okviru analize prema kategorijama Hajlandovog interpersonalnog modela metadiskursa, pokazuje se da su interakcioni markeri (607 markera ukupno, tj. 32,55 na 1.000 reči) češće korišćeni od interaktivnih markera (373 markera ukupno, tj. 20 na 1.000 reči). Najbrojniji markeri u pojedinačnim kategorijama su bile tranzitivni markeri (ukupno 281, tj. 15,07 na 1.000 reči) koje pripadaju grupi interaktivnih markera, a zatim slede markeri angažovanja (254 ukupno, tj. 13,52 na 1.000 reči) i ograde (222 ukupno, tj. 11,90 na 1.000 reči), koji pripadaju grupi interakcionih markera. Ovakav obrazac upotrebe metadiskursnih markera u analiziranim esejima ukazuje na to da su studenti najpre želeli da uključe čitaoca u tekst, a zatim i da na odgovarajući način povežu različite ideje i da oprezno iznesu svoje stavove o datim temama. Iako se pokazalo da je većina studenata sposobna da koristi metadiskursne markere u pisanju eseja na stručnu temu na engleskom jeziku, u pojedinim slučajevima zabeležena je i pogrešna ili preterana upotreba metadiskursa. Stoga se može zaključiti da bi eksplicitno uvođenje teme upotrebe metadiskursa na časovima engleskog jezika na univerzitetu doprinelo razvijanju pragmatičke kompetencije i omogućilo studentima da se adekvatno izražavaju u pisanoj formi na engleskom jeziku pri pisanju predloga projekata, tehničke dokumentacije ili naučnih radova u njihovoj daljoj profesionalnoj karijeri.", journal = "Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu", title = "The use of metadiscourse markers in essays written by ESP learners at the university level", pages = "249-233", number = "5", volume = "XLV", doi = "10.19090/gff.2020.5.233-249" }
Vesić Pavlović, T.,& Đorđević, D. D.. (2020). The use of metadiscourse markers in essays written by ESP learners at the university level. in Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, XLV(5), 233-249. https://doi.org/10.19090/gff.2020.5.233-249
Vesić Pavlović T, Đorđević DD. The use of metadiscourse markers in essays written by ESP learners at the university level. in Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. 2020;XLV(5):233-249. doi:10.19090/gff.2020.5.233-249 .
Vesić Pavlović, Tijana, Đorđević, Danijela D., "The use of metadiscourse markers in essays written by ESP learners at the university level" in Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, XLV, no. 5 (2020):233-249, https://doi.org/10.19090/gff.2020.5.233-249 . .